Impresivno stablo impresionira na prvi pogled svojom masivnošću i korijenovim sustavom koji polako guši okolno drveće. Banyan smokva je nevjerojatna biljka.
Ako kod kuće pogledate fikus u loncu, vjerojatno ćete se iznenaditi da njegov botanički srodnik može narasti do tako impresivnih dimenzija. Banyan smokva (Ficus benghalensis) izvorno dolazi iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Butana, Nepala i Šri Lanke. Postupno se počeo saditi diljem južne Azije, Australije, Afrike i na otocima Tihog i Indijskog oceana. Ovo je jedna od najrasprostranjenijih vrsta smokve ikada.
Indijsko nacionalno drvo pogledajte u videu:
Jestivo voće bez okusa
Stablo banyan dobilo je ime po sanskrtskom izrazu za trgovce (vanijya) koji su prodavali svoju robu u sjeni njegove krošnje. Njegova masivna, široko rasprostranjena krošnja jedno je od njegovih karakterističnih obilježja. Tijekom cijele godine prekrivena je jajolikim sjajnim listovima tamno zelene boje. Njegovi su plodovi jestivi, ali nemaju dobar okus. Konzumirali su se samo u slučaju nedostatka hrane, inače služe uglavnom kao hrana pticama, šišmišima i majmunima. Slično drugim vrstama smokve, ima kompliciran sustav oprašivanja koji ovisi o jednoj vrsti oprašivača – sićušnoj osi. Ako ga nema u području rasta stabla, stablo ne daje nikakav plod.
Podmukli korijeni
Najzanimljivija značajka stabla banyan je njegov korijenski sustav. Drvo se razmnožava iz sitnih sjemenki koje raznose ptice. Kao epifit, klija u kori drugog drveta i zatim šalje zračno korijenje koje vodi prema tlu. Služe kao oslonac i izvor ishrane – ne parazitiraju na izvornoj biljci. Postupno se između njih stvaraju poprečne spojnice koje ih spajaju i tvore svojevrsni korijenski kavez. Kako korijenje jača, pretvara se u debla, izvorno stablo nema prostora za rast te se postupno guši i umire.
Indijsko nacionalno drvo
Impozantno stablo banyan ima sveto značenje u budističkim i hinduističkim religijama, a također je postalo nacionalno stablo Indije. Sadi se u blizini hramova, a sjena njegove masivne krošnje koristi se za meditaciju. Slično je značajan i bliski rođak stabla banyan – sveta smokva, pod kojom je Siddhartha Gautama tijekom meditacije postigao prosvjetljenje i postao Buddha. Od tada se ta stabla štuju i njihova se šteta strogo kažnjava.
Izvor: , ,
