Ne samo da mahovina daje bajkoviti štih našim šumama i vrtovima, već se pokazalo da je zaslužna i za nešto mnogo važnije – poboljšanje tla i borbu protiv klimatskih promjena. A kako točno male zelene biljke to rade? Uronimo zajedno u fascinantan svijet mahovina i saznajmo zašto bismo im trebali početi posvećivati mnogo više pažnje.
Kada se izgovori riječ “mahovina”, većina nas samo zamisli neugledni zeleni tepih koji krasi sjenovite kutke naših vrtova i šuma. Ali što ako vam kažemo da su ove skromne biljke skriveni majstori regeneracije tla i da možda čak igraju ključnu ulogu u borbi protiv globalnog zatopljenja? Da, tako je – mahovina ima mnogo veći utjecaj na naš planet nego što smo ikada mislili.
Kako se boriti protiv klimatskih promjena? Povratak na drveće?
Mahovine su sveprisutne – možemo ih pronaći od pustinja do arktičkih područja
I dok ih možda smatrate samo prirodnim igračkama, ovi skromni organizmi igraju ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete tla. Za razliku od viših biljaka, briofiti nemaju drvenasto tkivo za prijenos vode i minerala, već primaju hranjive tvari izravno preko svoje površine. Njihovo “korijenje”, odnosno rizoidi, pričvršćuju se za površinu tla i tako doprinose njegovoj stabilizaciji.
Ova prividna skromnost mahovina krije nevjerojatnu sposobnost – one su poput pametnih šumskih vila, tiho rade na održavanju bioraznolikosti tla, podržavaju cikluse hranjivih tvari, razgrađuju organsku tvar i održavaju mikrobne populacije u ravnoteži.
Studije sa Sveučilišta New South Wales Sydney pokazuju da briofiti utječu na tlo i okolne biljke na 24 različita načina. Stoga ne bi bilo pretjerano nazvati mahovine zemljišnim vrtlarima par excellence.
Štoviše, mahovina ima gotovo superherojsku sposobnost borbe protiv klimatskih promjena
Zahvaljujući svojoj sveprisutnosti, briofiti vežu golemu količinu ugljičnog dioksida iz atmosfere – čak do nevjerojatnih 7,08 milijardi tona. To je šest puta više od emisije uzrokovane promjenama korištenja zemljišta kao što su ispaša, sječa šuma i poljoprivredne aktivnosti. Tko bi pomislio da je tiho rastući zeleni tepih pod našim nogama zapravo prerušeni ekološki superheroj?
Iz tih razloga pozivaju ljude da prestanu ignorirati dobrobiti mahovina i dva puta razmisle prije nego što ih isčupaju iz svojih vrtova. Mehanizmi kojima mahovina pridonosi kemiji tla, kao što je povećanje sadržaja ugljika i dušika, jednako su važni kao i njezina uloga stabilizatora tla pod raznim poremećajima. Moguće je da bi mahovina mogla biti ključ za obnovu degradiranih tala u urbanim i prirodnim područjima.
Izvor: , ,
