Razgovarajte s biljkama, čitajte im, one će narasti, kažu znanstvenici. Ženski glas bolje funkcionira
Možda neke stvari ne shvaćamo toliko ozbiljno, ali su svakako zanimljive. Kao, na primjer, rezultati istraživanja koje se fokusiralo na to što ljudski glas čini biljkama.
Biljke za koje se govori da rastu brže. Barem tako tvrde znanstvenici britanskog Royal Horticultural Society koji su u svom istraživanju odlučili provjeriti upravo ovu hipotezu. Štoviše, prema njihovim riječima, biljke čak razlikuju govori li im muškarac ili žena – u ovom drugom slučaju rastu čak i brže.
Postoje i studije koje se bave snagom glasa, odnosno one koje su istraživale je li cvijeće sklonije komplimentima ili više reagira na uvrede.
Istini za volju, istraživanje je trajalo samo mjesec dana, au razgovoru o biljkama sudjelovalo je samo deset ljudi koji su im prema uputama istraživača čitali beletristiku ili znanstvena djela. Nisu im izravno čitali, već su znanstvenici eksperimentalnim rajčicama puštali unaprijed pripremljene snimke preko slušalica pričvršćenih na svaku teglicu.
Sve biljke rajčice bile su iste sorte, imale su isto tlo, isti režim njege i tako dalje. U skupini su bile i dvije biljke, kojima nitko ništa nije dopustio.
Kad su istraživači nakon mjesec dana izmjerili rajčice, otkrili su da su biljke koje su slušale ženske glasove narasle u prosjeku dva do tri centimetra više od onih koje su slušale muške glasove. Najviše je narasla rajčica koja je imala čast poslušati snimku glasa Sarah Darwin, prapraunuke biologa Charlesa Darwina.
“Nisam siguran je li to bio ton mog glasa ili činjenica da sam čitao odlomke iz O podrijetlu vrsta,” komentirala je to. Spomenuta knjiga genijalno je djelo njezina pretka. U svakom slučaju, Sarah kaže da se dobro zabavila isprobavajući ga.
Inače, istraživači su isprva krenuli u eksperiment vjerujući da će biljke stimulirane muškim glasom rasti brže, a iznenadili su se kada su otkrili da je istina upravo suprotna. Zašto? Nije im jasno oko toga, ali nagađaju da bi to mogla biti frekvencija glasa i kako on utječe na zvučne valove usmjerene na biljku.
U svakom slučaju, sigurni su da zvukovi utječu na biljke na sličan način kao i drugi čimbenici iz okoliša, no zašto i kako biljke točno na njih reagiraju treba dodatno istražiti.
Pohvala ili grdnja? Nije važno
Ujedno, to nije jedini stručni rad koji se bavio ovim fenomenom. Autori emisije, kada su u sklopu eksperimenta podijelili 60 biljaka u nekoliko staklenika i puštali im različite snimke – prvi je glas biljkama govorio lijepe stvari, u drugom su biljke slušale uvrede, sljedeći je bila ozbiljna glazba ili smrt. metal, kontrolni dio je šutio – najmanje su rasli.
Naprotiv, što se tiče rasta, najviše je biljkama dao death metal, a zatim ozbiljna glazba. Biljke u izgovorenim staklenicima rasle su jednako bez obzira na to jesu li dobile lijepe riječi ili psovke.
Istraživači s Nacionalnog instituta za poljoprivrednu biotehnologiju u Južnoj Koreji otkrili su da glazba, između ostalog, potiče rast biljaka. Spomenuti Charles Darwin također je sumnjao na vezu između rasta biljaka i vibracija uzrokovanih zvukom. U neformalnom eksperimentu, dao je svom sinu da svira fagot ispred sadnica, ali rezultati su bili neuvjerljivi.