Vrt

Vrijeme je žetve! Stabla jabuka i krušaka morate tretirati sprejom protiv krastavosti

830views

Krastavost je najčešća gljivična bolest koja može potpuno obezvrijediti stabla jabuke i kruške. Kako prepoznati krastavost i kako zaštititi stabla?

Krasta napada lišće i plodove stabala jabuke i kruške. Manifestira se u obliku sivkasto-crnih pjega koje se pojavljuju s obje strane lista, a zatim jače napadnuto lišće otpada. Slične pjege se pojavljuju i na plodovima, koje se zatim pretvaraju u kraste, a plodovi također pucaju, zbog čega plodovi postaju bezvrijedni i ne mogu se jesti. Kod stabala kruške krastavošću su često oštećene grane i mladice.

Kako se šuga širi

Uzročnik ove bolesti prezimljuje u otpalom lišću ili u zaraženim granama, jako dobro preživljava našu zimu. Zatim se tijekom vegetacije (uglavnom od pupanja pupova do kraja lipnja) raznosi strujanjem zraka. Stoga može napasti čak i zdravo drveće.

Prevencija šuge

Otpalo lišće redovito pograbljajte i zbrinite. Ako je lišće ostavljeno, krastavost će se početi širiti po vlažnom i kišnom vremenu. Ako je lišće uklonjeno u proljeće i jesen, ovaj način prevencije može smanjiti zarazu do 80%.

Kako biste zaraze sveli na minimum, kupujte samo otporne sorte. Tu spadaju, na primjer, Luna, Lucy, Juno, Minerva, Merkur, Admiral, Minerva, Sirius, Opal ili Allegro.

Redovito orežite i krošnju stabla jer je gust rast odgovoran za povišenu temperaturu i vlagu, što je apsolutno idealno okruženje za razvoj gljivičnih uzročnika.

Uvijek prskajte odmah nakon berbe

Koristite prskanje s 5% otopinom uree. Primjenjuje se nakon berbe, ali prije opadanja lišća. Urea ima zadatak ubrzati razgradnju lišća, čak ograničiti stvaranje askospora.

Za kemijsko tretiranje najprije birajte biološka sredstva koja ne štete okolišu i ne ostavljaju neželjene kemijske ostatke u plodovima. Na tržištu ih se može pronaći nekoliko, napravljeni su od raznih prirodnih tvari i organizama, primjerice od morskih algi. Mogu se kombinirati sa slabo koncentriranim sprejevima na bazi bakra, koji su relativno bezopasni. Djeluju uglavnom kao preventiva, pomažu npr. ojačati lišće, a ono se onda bolje odupire napadu.

Izvor: ,

Leave a Response