Što je dobro znati o uspješnom uzgoju graška. Uspijeva u vrtu i na balkonu

Na našim vrtovima i balkonima inače uzgajamo srž i šećer. Po čemu se međusobno razlikuju?

• Srž ima čvrstu kožicu i velika sočna zrna koja se nezrela beru iz mahuna graška i obično se odmah jedu.

• Grašak šećerac ima mahunu bez unutarnje tvrde kožice (tzv. pergamenta), izrazito je sladak, mesnat i krhak. Imaju veći sadržaj šećera, nezrele i lomljive plosnate mahune jedu se cijele.

Koja je razlika između graška i graška

Razlika između graška i graška je zrelost. Zeleni, nezreli zove se grašak i koristi se kao sočno povrće. Kasnije grašak sazrijeva i osušeni grašak zove se grašak. Ipak, najhranjiviji je svjež, a daljnjom preradom smanjuje se sadržaj hranjivih tvari.

Učinci zelenog graška

Svježi zeleni grašak sadrži vitamine C, B1, B2, B3, B6, E, folnu kiselinu, provitamin A, mnoštvo minerala magnezija i kalija, te kalcija, fosfora, željeza, bakra i molibdena. Sadrži i neuobičajeno visok udio bjelančevina u biljnom svijetu, čime vegetarijanci mogu djelomično nadomjestiti unos mesa.

Grašak potpomaže rad gušterače, blago snižava krvni tlak i kolesterol, poboljšava stanje bubrega i ne smije nedostajati u prehrani ljudi s bilo kojim srčanim oboljenjima. Svježi je najvrjedniji, zatim smrznuti i na kraju konzervirani.

20 savjeta za uspješan uzgoj graška

1. Srž i slatki grašak najčešće sijemo od kraja ožujka do kraja proljeća na gredici ili u posudama.

2. Sjetveni grašak ima relativno niske temperaturne zahtjeve, klija na 1 °C, raste od 4 °C i ne spali ga ni proljetni prizemni mraz. Optimalna temperatura je od 14 do 18 °C.

3. Na temperaturama iznad 30 °C ne dolazi do oprašivanja, grašak ne postavlja mahune, prerano sazrijeva i suši se.

4. Sjetveni grašak nije jako zahtjevan prema tlu, dobro uspijeva u negnojenom, laganom ilovastom tlu.

5. Polje za sjetvu graška pažljivo prekopamo i lopatom ili motikom napravimo red dubok 5-7 cm.

6. Razmak u redu je od 15 do 40 cm, ovisno o odabranoj sorti

7. Grašak se sije u redu sa razmakom pojedinačnih zrna 4-6 cm (ležeće sorte) ili u gnijezda po 3-4 sjemenke, razmak treba biti 10-15 cm (negujuće sorte). Potrošnja sjemena je 200-250 g na 10 m².

8. Protiv virusnih i gljivičnih oboljenja najbolje je sjeme prije sadnje potopiti u turšiju kamilice ili češnjaka: 2 žličice suhih cvjetova ili 2 češnja češnjaka prelijte s 200 ml kipuće vode, ostavite da odstoji oko pola sata, ocijedite i ohladite. Sjemenke namočite u turšiju 6 do 8 sati, najbolje preko noći. Ostavite sjeme da se osuši i posijajte ga.

9. Posijano sjeme graška moramo što pažljivije prekriti zemljom. Ako se sagnemo, ptice sa šireg područja odmah će znati da im je pripremljena hrana i kljucat će sjemenke.

10. Grašak treba potporu za rast. Na svježe zasijanu površinu ili čak prije sjetve isplati se razvući npr. zečiju mrežicu ili mrežicu, mogu poslužiti i grane, štapići, palice ili uzice.

11. Čim grašak nikne, vodite ga do potpore, to će povećati kvalitetu plodova i bogatstvo žetve. Grašak po mogućnosti posijte uz ogradu gdje se može penjati.

12. Igram odlično napreduje u društvu i .

13. Grašak ćemo zaštititi od štetnika ako uzgajamo a

14. Naprotiv, grašak ne treba stavljati u gredicu s graškom jer ima iste zahtjeve prema tlu i napadaju ga isti štetnici i bolesti.

15. Ne ide mu na ruku ni društvo luka, češnjaka, krumpira i rajčice.

16. Sijani grašak treba od sjetve do berbe 56 do 80 dana. Možemo je sijati postupno do kraja proljeća, za jesensku berbu rane sorte siju se od sredine srpnja.

17. Zeleni grašak beremo otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja, ovisno o ranosti posijanih sorti.

18. Kako bismo berbu produžili i do mjesec dana, sijemo odjednom nekoliko sorti različitih vegetacijskih razdoblja, vrlo rane s ranim, polukasnim i kasnim.
19. Ako imamo samo jednu sortu, koristit ćemo postupnu sjetvu nakon 1-3 tjedna.

20. Gredicu graška redovito plijevimo i blago prorahlimo, po suhom vremenu zalijevamo.

Što griješimo kad nam grašak uvene?

Sjemenke neće proklijati

Grašak je popularna poslastica za ptice. Stoga se postavljaju najmanje 5 cm duboko i moraju biti dobro pokrivene zemljom. Sjetvu možemo pokriti netkanom tkaninom koju uklanjamo kada biljke porastu. Ali nema mjesta panici, sjeme ćemo ponovno posijati i ovaj put ispravno.

Na grašku imamo lisne uši

Štetnici graška rado napadaju lisne uši, uklanjamo ih prskanjem rabarbarom ili pelinom. Oko 150 g svježe ubranog bilja usitnite i prelijte s 250 ml kipuće vode. Ostavite da se infuzira oko 4 sata ili dok se infuzija ne ohladi. Zatim procijedite u raspršivač. Preventivno prskanje treba provesti već kada se pojavi nekoliko jedinki, jer lisne uši ne samo da su izravno štetne, već i prenose virusne bolesti.

Grašak uvene

Prirodna obrana od bolesti korijena (fusarium) ono što uzrokuje venuće graška je plodored, konkretno to znači da grašak (ili grah) možemo sijati na isto mjesto najranije nakon 3 godine, a još bolje nakon 4-5 godina.

Grašak u kuhinji

nedvojbeno ga je najbolje jesti svježeg, ali je izvrstan i kuhan te je dio mnogih jela.

• Od srži se priprema grašak, rižoto, salate, kaše ili meso.

• Cijele mahune graška šećera izvrsne su u toplom kuhanju, mogu se pržiti na maslacu, pirjati, kuhati, peći i sl. Pogodan je za izradu kaša i krema, u salatama i mješavinama povrća ili kao prilog mesu. Mogu se i kiseliti kao krastavci.

• Ponegdje se grašak krmni uzgaja tzv. za list kao začinska biljka u posudi za cvijeće. Možda bi lišće graška bilo vrijedno kušanja.

Preporučene sorte srži graška

• Vrlo rano zasijani grašak Oskar: Ovo je sorta s oko 10 cm dugim mahunama, u kojima nalazimo 10 do 12 velikih sočnih zrna. Rast doseže visinu od 60 do 80 cm, biljke su snažne, bogato lisnate, sa svijetlozelenim listovima. Pogodan je za uzgoj u potpuno različitim klimatskim uvjetima.
• Alderman kasna sorta sržnog graška: Ova sorta uglavnom je namijenjena uzgoju uz potporu, dostiže visinu od 140-160 cm, formira mahune veličine 10-12 cm sa 9-10 srednje zelenih zrna. Ova se sorta može uzgajati i bez potpore, kada biljke leže slobodno.
• Désirée netradicionalna sorta graška: Grašak s plavo-ljubičastim mahunama. Sjemenke su zelene, srednje veličine, slatke. Sije se u ožujku-svibnju u spojnicu veličine 20 x 5 cm.

Preporučene sorte šećernog graška

• Srednje rani šećerni grašak Ambrozija: Ovo je klasična sorta s bijelim cvjetovima i plosnatim, krhkim mahunama koje se jedu cijele, pogodne za kuhanje i kiseljenje.
• Sweet Salome srednje kasni šećerni grašak: Ova sorta naraste u visinu od 150-200 cm, cijele velike plosnate mahune duge 10-12 cm i široke 3-3,5 cm s nezrelim sjemenkama jedu se sirove ili kuhane kao prilog. Najprikladniji oslonac je mreža.
• Rana sorta šećernog graška s ljubičastim cvjetovima Carouba: Sorta ima velike, blijedozelene mahune. Sorta je pogodna za konzumaciju cijelih mahuna, kiseljenje i kuhanje.