Korisni članci

Osnova paleo prehrane je prehrana primitivnog čovjeka: meso, voće, povrće, gljive, orasi i začinsko bilje

239views

Prehranu pračovjeka danas nazivamo na različite načine, primjerice paleo dijeta, hrana lovaca na mamute, prapovijesna prehrana ili paleolitska prehrana. Sadržala je meso i svježe voće i povrće, orašaste plodove, sjemenke, začinsko bilje, gljive i žitarice, pri čemu je prevladavala životinjska hrana nad biljnom. Otkrit ćemo vam što su vjerojatno jeli naši davni preci i isplati li se nama danas barem malo ugledati na prehranu lovaca na mamute.

Osnovne građevne jedinice prehrane ljudi u kamenom dobu bile su visokokvalitetne bjelančevine, prapovijesne žitarice, svježe voće i povrće, orašasti plodovi, sjemenke, gljive i začinsko bilje; životinjska hrana je prevladala nad biljnom.

“Znanstveno je dokazano da je naš metabolizam genetski podešen upravo za hranu pračovjeka. Prilikom prelaska na paleolitsku prehranu, probavni i imunološki sustav pamte svoje izvorne postavke i pokreću program popravka. Nakon napuštanja suvremene pšenice, krumpira, kukuruza, soje, rafiniranih šećera i masti, tijelo će se osloboditi velikog toksičnog opterećenja, organizam će se početi prirodnim putem oslobađati raznih nakupljenih otrova, upalnih žarišta i imunoloških poremećaja.” travar Martin Kolár objašnjava dobrobiti. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom postupno gube višak kilograma, dok pothranjene osobe dobivaju idealnu težinu.

„Spontano nestaju razne alergije, smanjuje se razina kolesterola u krvi, poboljšava se stanje dijabetičara i kroničnih bolesnika. Povećava se vitalnost te ukupna tjelesna i mentalna otpornost – to su jaki razlozi da isprobate paleolitičku dijetu, odnosno paleo dijetu, čije je temeljno pravilo: ne jesti nikakvu industrijski prerađenu hranu.” naglašava Kolár.

Paleo dijeta: proteini

Nakon izumiranja mamuta, ljudi su počeli loviti jelene i veprove u šumama, jeli su se puževi, žabe, rakovi, ribe, ptice i ptičja jaja. U neolitu, mlađem kamenom dobu, postupno počinje pripitomljavanje životinja. Najprije su se uzgajale ovce i koze, potom pratur i na kraju svinje. Pračovjek nije mogao probaviti laktozu, pa je mlijeko trebalo fermentirati, a postupno su se od mlijeka počeli proizvoditi probavljiviji i bolje skladištivi sirevi i pića.

Netolerancija na kravlje mlijeko

„Tko, poput lovaca na mamute, pati od netolerancije na kravlje mlijeko, neka proba piti uvarak od kore brijesta. ne samo da pomaže u probavi mlijeka kod nepodnošenja kazeina, nego i neutralizira višak želučanih sokova, djeluje protiv proljeva i crijevnih plinova te sprječava procese truljenja. Kora brijesta ima dezinfekcijsko, protuupalno i ljekovito djelovanje na probavni sustav. preporučeno od strane travara. Koristi se samo kora s mladih grana.

Čaj od brijesta za intoleranciju na mlijeko

Sastojci

  • 1 žličica kore brijesta

  • 300 ml vode

Priprema i upotreba

Koru preliti hladnom vodom, prokuhati, kuhati oko 2 minute, izvaditi i ostaviti da odstoji oko 10 minuta. Ocijediti. Uvarak pijemo mlak, možemo i dva puta dnevno.

Paleo dijeta: žitarice i mahunarke

Prapovijesne žitarice važno su poglavlje. Ispostavilo se da su rafinirane žitarice s viškom glutena odgovorne za razvoj mnogih civilizacijskih boljki. U starijem kamenom dobu na našim prostorima rasli su samo ječam te pšenica jednozrna i dvozrna od koje se kuhala kaša i pekao kruh, odnosno više nalik palačinkama. U mlađem kamenom dobu počeli su se uzgajati pir, zob, proso (proso) i raž. Leća, grašak, grahorica i grah bili su dostupni od mahunarki u prapovijesti.

Paleo dijeta: povrće, bilje i gljive

Povrće i ljekovito bilje uglavnom se konzumiralo u kamenom dobu:

U srednju Europu kupus je došao zahvaljujući prvim poljoprivrednicima u mlađem kamenom dobu, odakle se postupno oplemenjivao kupus. zahvaljujući visokoj hranjivoj vrijednosti nadomještali su nedostatak mesa zimi.

Pravila paleo prehrane: voće i orašasti plodovi

Nekada davno, najtraženije voće je bilo:

Panjevi

„O voću se sve više govori kao o hrani budućnosti, dok se komina jela već u prapovijesti. Jarko crveni plodovi bogati su vitaminima C i B, željezom, fosforom ili kalijem, ugljikohidratima, vlaknima, bjelančevinama, pektinima, taninima, smolama i organskim kiselinama. Okus peteljki djelomično podsjeća na plodove šipka, ali su kiselkastiji, gorkasto slatko-kiselog okusa. S jednog grma možemo ubrati do 30 kg stabljika koje se mogu jesti sirove, po mogućnosti nakon ozeblina.” navodi travar. Od njih se radi džem, jabukovača, likeri ili rakija, odlični su u kombinaciji s bazgom i brusnicama.

Sirup od drijena

Sastojci

  • oko 2 kg vrlo zrele drvene pulpe (po mogućnosti smrznute)

  • 600-700 g šećera

Priprema

Vrlo zrele plodove drijena procijedite u gusti sok. Zagrijte na 60°C i uz neprestano miješanje usipajte šećer. Kad se potpuno otopi, uliti u poparene boce i dobro zatvoriti. Čuvamo u hladnjaku. Sirup je odličan za domaće limunade i čajeve.

Vodeni orasi

Zanimljiva biljka koja je bila poznata već u prapovijesti je . “Na plodove ove vodene biljke čovjek je uživao još u neolitu zajedno s npr. lješnjacima. Anchor orašasti plodovi sadrže bijela, ukusna i hranjiva jezgra s puno škroba, bjelančevina i malo masti. Okus podsjeća na pečene jestive kestene,” kaže Martin Kolár.

Bobičasto voće poznato kao vodeni kesten ili vodeni kesten može se jesti sirovo, kuhano ili pečeno. U oskudici su se poput žira ili kestena mljeli u brašno za pečenje kruha i palačinki.

Leave a Response